Nedavno sam posjetio razred nedjeljne škole u kojem je učitelj spomenuo Rimljanima 7:14-25. U ovom odlomku apostol Pavao opisuje razdoblje u svom životu kada se borio s grijehom. Učitelj je ispravno primijetio da je ovaj odlomak potaknuo znatnu teološku raspravu. Pavao kaže da želi činiti ono što je ispravno, ali uvijek iznova čini suprotno. Pitanje koje proizlazi iz ovog opisa jest opisuje li Pavao svoj život prije ili nakon obraćenja.
Učitelj nedjeljne škole tvrdio je da ovaj odlomak opisuje Pavlovo stanje prije obraćenja. Mnogi teolozi zastupaju ovo stajalište. Jedan od njih piše:
Objasnit ću zašto vjerujem da Pavao govori o svom iskustvu prije nego što je postao kršćanin. Također je važno vidjeti da Pavao retrospektivno opisuje svoj život prije obraćenja. Drugim riječima, dok Pavao kao kršćanin gleda unatrag na svoj život prije Krista, prepoznaje da nije bio vjernik. (Thomas R. Schreiner, The Gospel Coalition, str. 183.)
Schreiner tvrdi da je Pavlov prikaz u Rimljanima 7 – u kojem opisuje ponovljene neuspjehe, ropstvo grijehu i nesposobnost da bude poslušan – nespojiv s obnovljenim životom. Kršćanin će iskusiti slobodu i pobjedu nad grijehom. Oni koji prihvaćaju ovo stajalište kažu da istinski vjernik ne može biti porobljen grijehom, što je stanje koje Pavao opisuje u Rimljanima 7. Ovo stajalište proizlazi iz kalvinističkog nauka o ustrajnosti svetih, koji tvrdi da će „istinski” nanovo rođena osoba ustrajati u dobrim djelima. U ovom okviru, „pravi” vjernik će u konačnici nadvladati grijeh.
Nekoliko tjedana nakon što sam prisustvovao tom razredu nedjeljne škole, slušao sam kalvinističkog propovjednika koji je sudjelovao u sesiji pitanja i odgovora. Propovjedniku je postavljeno pitanje o sumnjama u vezi sa spasenjem. To je standardna linija pitanja u kalvinističkim krugovima. Ona naglašava duboki nedostatak sigurnosti koji ovaj teološki sustav pruža svojim sljedbenicima.
Razmjena koja je uslijedila pokazala je taj nedostatak sigurnosti. Mlada žena pitala je pastora kako može znati da je spašena. Opisala je svoje stalne borbe s grijehom. Osjećala je kao da uvijek iznova iznevjerava Gospodina i, premda je vjerovala u Njega, nije znala je li spašena zbog svojih borbi. Iako je željela činiti ono što je ispravno, stalno je podbacivala. Bila je osvjedočena o svom grijehu i žalostila se zbog njega, ali ga nije mogla nadvladati.
U njezinu se pitanju moglo čuti Pavlove riječi iz Rimljanima 7.
Pastor je odgovorio rekavši da sama činjenica da je bila uznemirena zbog svog grijeha i da je sumnjala u svoje spasenje dokazuje da je, zapravo, vječno spašena. Nažalost, pastora se nije moglo tužiti za teološku nesavjesnost.
Njegov odgovor bio je utemeljen na kalvinističkom nauku o potpunoj pokvarenosti, koji uči da nevjernici u potpunosti nisu sposobni osjećati istinsku žalost zbog grijeha jer su „duhovno mrtvi”. Kalvinist zaključuje da nevjernici ne mogu doživjeti žalost ili osvjedočenje zbog grijeha ni na kakav smislen način. Stoga, ako je nekome žao zbog njegova grijeha, to mora biti dokaz spasenja. Mnogima se ovo čini kao učinkovit odgovor na sumnje. Međutim, kada se ova logika postavi uz tumačenje Rimljanima 7 koje kaže da se radi o razdoblju prije obraćenja, ona se raspada.
Kalvinist se tako nalazi u nedoumici:
- Ako Pavao u Rimljanima 7 opisuje svoj život kao vjernik, tada vjernik može biti porobljen grijehom, čime se potkopava nauk o ustrajnosti svetih.
Ili
- Ako Pavao opisuje svoj život prije obraćenja, tada je potpuna pokvarenost lažna, jer je neobnovljeni Pavao očito osvjedočen o grijehu, želi činiti ono što je ispravno i želi biti poslušan Bogu.
Koja je točka kalvinizma pogrešna – potpuna pokvarenost ili ustrajnost svetih?
Što je onda? Dokazuju li naše borbe s grijehom da smo neobnovljeni ili su one dokaz našeg spasenja? Kalvinizam ne nudi rješenje.
Nauk o milosti pruža rješenje. Pavao opisuje svoje iskustvo kao novog vjernika. Pokušavao je živjeti kršćanskim životom vlastitom snagom usredotočujući se na Zakon. Kao vjernik, naučio je da njegovo tijelo nije moglo proizvesti pravedan život. Vjernik može živjeti po tijelu i doživjeti neuspjeh. Može doživjeti užasan neuspjeh. Rimljanima 7 nije odlomak koji bi itko trebao koristiti kako bi utvrdio je li „istinski” spašen.
Ken Yates (ThM, PhD, Dallas Theological Seminary) je urednik Journal of the Grace Evangelical Society (Časopis Evanđeosko Društvo Milost) i GES-ov govornik za Istočnu Obalu i međunarodni govornik. Njegova najnovija knjiga je Marko: Pouke o učeništvu.
