Prvo, riječ dan od vitalnog je značaja za razumijevanje početka povijesti. Postanak 1 govori o šest dana stvaranja i sedmom danu odmora. Starozavjetni koncept subotnjeg odmora temelji se na tjednu stvaranja.
Teolozi raspravljaju jesu li to bili dani od 24 sata ili sedam razdoblja nepoznate duljine.
Mnogi vjeruju da je znanost dokazala da je Zemlja stara milijarde godina, a da je čovjek star preko sto tisuća godina. Ne vjerujem u to jer je najprirodnije tumačenje Postanka 1 da je bilo šest dana od 24 sata stvaranja. Izraz “večer i jutro” pokazuje da je Mojsije govorio o doslovnim danima.
Slagali se sa mnom ili ne, bitno je da razumijete da je Bog stvorio nebo, zemlju, biljke, životinje i naše praroditelje. Riječ dan od vitalnog je značaja za to razumijevanje.i
Drugo, riječ dan od vitalnog je značaja za razumijevanje posljednjih dana ljudske povijesti u ovom dobu.
Dan Kristov, dan Isusa Krista, dan Gospodina Isusa, i dan Gospodina našega Isusa Krista svi se odnose na nadolazeći Kristov sud.
Kristov dan javlja se tri puta u Novom zavjetu: Filipljanima 1:10; 2:16; 2. Solunjanima 2:2 (MT). Prva dva se jasno odnose na Kristov sud (Bema). Treći vjerojatno uključuje Uznesenje i Bema.
Dan Isusa Krista javlja se samo jednom, u Filipljanima 1:6. Također se odnosi na Bemu.
Primijetite to da dan Kristov i dan Isusa Krista javlja se tri puta u Filipljanima. Većina komentatora krivo shvaća Filipljanima jer krivo shvaćaju što dan je.
Dan Gospodina Isusa javlja se dva puta, u 1. Korinćanima 5:5 2. Korinćanima 1:14. Prva Korinćanima 5:5 govori o duhovnom zdravlju u Bemi. Ako vjernik dobro reagira na Božju disciplinu, tada će se vratiti u zajedništvo s Bogom i biti duhovno zdrav. Sve dok je u zajedništvu kada se Uznesenje dogodi, ili kada umre, bit će duhovno zdrav na Bemi. 2. Korinćanima 1:14 također odgovara Bemi.
Dan Gospodina našega Isusa Krista također gleda na Bemu. Vidi 1. Korinćanima 1:8.
Dan (hemera) sam po sebi ponekad se odnosi na Bemu. Vidi 1. Korinćanima 3:13; 4:3 (sud); 2. Timoteju 1:12; 4:8 (vidi također Ivan 8:56; Hebrejima 10:25).
Treće, dan Gospodnji obavještava nas o prošlim i budućim sudovima i blagoslovima.
Ovaj se izraz pojavljuje sedamnaest puta u Starozavjetnim prorocima (Izaija 3x, Jeremija jednom, Ezekiel dva puta, Joel 4x, Amos 3x, Obadija jednom, Sefanija dva puta, Zaharija jednom), ali samo tri puta u Novome zavjetu (Djela apostolska 2:20; 1. Solunjanima 5:2; 2. Petrova 3:10).
Neke od Staro zavjetnih referenci za dan Gospodnji ispunila su se prije tišine od 400 godina: Izaija 13:6-22; Ezekiel 30:2-19; Joel 1:15; 3:14; Amos 5:18-20; Sefanija 1:14-18. Najavljena je presuda za poganske narode, uključujući Babilon, Edom, Egipat i Filisteju. Izrael je također doživio osudu kada je bio daleko od Gospodina.
Druge upotrebe na dan Gospodnji odnose se na Mesijin drugi dolazak kada će suditi poganskim narodima i spasiti Izrael od uništenja.
Sve reference na dan Gospodnji prvenstveno se tiču Izraela. Bilo je i bit će to vrijeme suda nad Božjim neprijateljima, praćeno blagoslovima za Izrael.
Budućnost za dan Gospodnji ponekad se odnosi na Uznesenje, ponekad Drugi dolazak, a ponekad uništenje sadašnjeg neba i zemlje nakon Tisućljeća. Kontekst pokazuje koje je vrijeme u vidu. U konačnici, nadolazeći dan Gospodnji kreće se od Uzeća do uništenja neba i zemlje i stvaranja novog neba i zemlje.
Četvrto, riječ dan govori nam da Bog doživljava vrijeme drugačije nego mi. Petar nam kaže: “…Gospodinu je jedan dan kao tisuću godina, a tisuću godina kao jedan dan” (2. Petrova 3:8). Hodges komentira: “Peter želi reći da ono što se ljudima čini ‘dugo’ i ‘kratko’ nije ‘dugo’ ili ‘kratko’ za Gospodina. Stoga je svako prividno ‘odgađanje’ Drugoga dolaska samo gledanje s ljudske točke gledišta” (1. i 2. Petrova i Judina, str.150).
Mnogi ističu da 2. Petrova 3:8 temelji se na Psalmu 90:4, “Jer tisuću godina u očima tvojim kao jučerašnji dan što je prošao, i kao straža u noći.” Našao sam fascinantan prijedlog Neyreya. On ukazuje na Postanak 2:17, “onoga dana kad to pojedeš umrijet ćeš”, i kaže da dan bilo je 930 godina (Postanak 5:5). On citira židovski midraš koji navodi Postanak 2:17 i kaže, “a zar mu nisi dao jedan dan od Tvoga, što je tisuću godina?”ii
Milenij će trajati 1000 godina. To ga čini prvim božanskim danom vječnog kraljevstva!
Ostanite usredotočeni na milost.
i Usput rečeno, kako je moglo biti svjetla prije stvaranja sunca četvrtog dana? Vidi Otkrivenje 21:23 za odgovor. Ako možemo stvoriti svjetlo pomoću struje i žarulja, Bog sigurno može stvoriti svjetlo. Ne treba mu sunce ili mjesec da osvijetli Zemlju. On jednostavno može proizvesti svjetlo.
ii Jerome Neyrey, 2 Petrova, Juda, str. 238.
_________
Bob Wilkin (ThM, PhD, Dallas Theological Seminary) osnivač je i izvršni direktor Grace Evangelical Society (Evanđeosko Društvo Milost) i suvoditelj radija Grace in Focus (Milost u Fokusu). Živi u Highland Villageu u Teksasu sa suprugom Sharon. Njegove najnovije knjige su Samo vjera u stotinu stihova i Okreni se i živi: Snaga pokajanja.
Ako želite postaviti pitanje vezano za ovaj blog, pošaljite nam svoje pitanje e-poštom na ges@faithalone.org.
